U dužem intervjuu za „Nabi”, Barnavi, donedavno portparol Boko harama, nije ni spomenuo Abubakara Šekaua, vođu nigerijskih džihadista od 2010, za čije je komande ta ekstremistička organizacija pobila preko 15.000 ljudi (među kojima i znatan broj muslimana) i naterala preko 2,2 miliona Nigerijaca u seobe diljem Sahela.
„Boko haram – koji samo zapadnjaci tako zovu, jer nisu u stanju da izgovore pravo ime organizacije DŽamat ahl el sunah lil dauva val džihad, još je sila na koju treba računati. Zapadnjaci na silu nastoje da pokrste naše društvo. Uzvratićemo miniranjem terena i osvajanjem novih teritorija. Pri tom, pobićemo sve hrišćane na koje naiđemo, uništiti njihove crkve i nećemo više, kao dosad, udarati i na muslimane”, najavio je Barnavi, izabranik ID, koja ga je imenovala za „valija”, to jest novog „guvernera Islamske države u zapadnoj Africi”.
Inače, prošlog juna, u jeku pojačane ofanzive nigerijske i armija Kameruna, Čada i Nigera protiv Boko harama, sada već zamenjeni vođa Abubakar Šekau objavio je lojalnost ID. Sirijska sekcija ID od tada se posebno angažovala na jačanju veza sa nigerijskim ekstremistima, navodi magazin „Forin polisi”.
Otklonu od Al Kaide, sa kojom je Boko haram imao prisne veze od početka veka, ka Islamskoj državi lično je posredovao novopostavljeni vođa Barnavi.
Koliko juče, Abubakar Šekau, za kojim su SAD inače raspisale poternicu, obećavši i nagradu od sedam miliona dolara, tvrdio je da je on i dalje na čelu Boko harama, a da Barnavi samo pokušava da izvede „puč”.
Američki vojni vrh već neko vreme zna da je Šekau smenjen. Islamska država odrekla se Šekaua zbog njegove taktike, ekstremne čak i po standardima ID, izjavio je u junu američki general Tomas Valdhauzer pred Senatom, ističe „NJujork tajms”.
„Šekau, na primer, koristi i decu za samoubilačke napade, on napada druge muslimane. ID mu je poručila da to ne čini, ali on to nije uradio”, naveo je tada general Valdhauzer uz ocenu da je polovina pripadnika Boko harama raskrstila sa Šekauom zato što nije bila zadovoljna „utapanjem u Islamsku državu”. Istom prilikom američki Senat čuo je od Valdahuzera, inače šefa komande Pentagona za Afriku, da je ID pokušala da pomiri dve sukobljene sekcije Boko harama, ali da Šekau na tom zadatku nije učinio ono što je očekivala džihadistička centrala na Bliskom istoku.
Zapadni vojni establišment inače već mesecima pomno prati iskorak ID u Afriku, posebno duž Sahare i zapadnih obala Indijskog okeana.
Tviter nalog Boko harama sa koga emituju deo poruka spoljnom svetu, danas, u jeku novog američkog vojnog angažovanja u severnoj Africi, ima adresu u Libiji i Tunisu, tvrde zapadni vojni izvori.
Koliko proletos, Entoni Blinken, zamenik šefa američke diplomatije, nagovestio je da „džihadisti Boko harama putuju u Libiju”. Blinken je tom prilikom otkrio da su SAD poslale Nigeriji izvestan broj oklopnih vozila radi borbe protiv Boko harama i da Vašington još razmatra zahtev Abudže da kupi 12 američkih ratnih aviona A-29 „supertukano”.
U međuvremenu, zvanična Abudža juče nije pridala poseban značaj objavi da je ID postavila Barnavija za novog vođu.
„Ono što čine Boko haram i njihove kohorte nema nikakav značaj za našu akciju protiv njih. Usredsredili smo se da počistimo preostale pobunjenike koji su raštrkani okolo. Oni nastoje da sebi daju značaj i kažu svetu da su još tu, a u stvari su desetkovani i na izdisaju”, izjavio je Rabe Abubakar, direktor službe informisanja nigerijskih snaga odbrane za agenciju NAN u Abudži.
Da li je Boko haram, to jest „Islamska država u zapadnoj Africi”, raspolućena teroristička organizacija na umoru ili je smenom „odozgo” izoštrila metu u Nigeriji i izvan nje, zasad je zagonetka.
Izvor: Politika